podmukla glavobolja

Stres, umor, stil života i hormoni najčešći su okidači za pojavu neugodne migrene

Autor: Redakcija
event 25.05.2021.
Foto: Shutterstock

Iako je glavobolja vrlo čest simptom i kod svakog se čovjeka javi barem jednom u životu, većina glavobolja, srećom, nije znak neke opake bolesti, već je simptom blagog poremećaja koji se može otkloniti. Kad glava zaboli, u većini slučajeva ljudi misle da je to samo glavobolja. Mnogi, međutim, ne znaju da je to zapravo migrena.

– Ljudi nisu svjesni da imaju migrenu nego misle da su to glavobolje uzrokovane stresom. Postavljanje točne dijagnoze pomaže pravilnom liječenju. Migrena je najduže poznata i najčešća dobroćudna, pulzirajuća, ponavljajuća glavobolja, najčešće u jednoj polovici glave. Važni čimbenici za nastanak migrene su prehrana, stres, umor, stil života, hormoni, vremenski uvjeti, a dio migrena uzrokovan je i genetski – tumači neurologinja akademkinja Vida Demarin.

Učestalost migrene, ističe prof.dr. Demarin, osim o dobi, ovisi i o spolu. Žene pate od migrena češće od muškaraca. Migrena je učestalija u gradskim nego u seoskim sredinama, ili se barem u gradu ljudi češće javljaju liječniku. Migrene su također češće kod ljudi koji se bave zanimanjima u zatvorenim prostorima, puno sjede, izloženi su psihičkom naporu te se moraju jako koncentrirati. Kako kaže prof.dr. Demarin, migrena se obično javlja između 20. i 40. godine života, ali može se javiti i u bilo kojoj drugoj životnoj dobi. Prisutna je i kod tri do četiri posto djece, ali je tada često neprepoznata jer nema tipična obilježja kao kod odraslih.

Akademkinja Vida Demarin

Europljani su joj skloniji

Migrena je tri puta češća kod žena nego kod muškaraca, a to se najčešće dovodi u vezu s djelovanjem hormona. U pubertetu je migrena češća kod dječaka nego kod djevojčica, dok je u odrasloj dobi obrnuto. Ukupno, u odrasloj populaciji koja pati od migrene, čak 75 posto su žene. Općenito, ističe prof.dr. Demarin, migrene su češće kod stanovnika Sjeverne Amerike i Europe, u usporedbi sa stanovnicima Afrike i Azije. Razlog ovim razlikama za sada nije u potpunosti razjašnjen. Napadaji migrene javljaju se različitom učestalošću – od jednom do dva puta godišnje, do nekoliko puta mjesečno ili čak tjedno. Migrena može biti i kronična. Najveći broj osoba s migrenom ima napadaje jedan do tri puta mjesečno.

– Vjerojatnost nasljeđivanja migrenskog fenotipa je od 34 do 65 posto, pokazuju istraživanja. To znači da su za preostali postotak odgovorni okolišni čimbenici. Razni čimbenici mogu utjecati na migrenu na pozitivan ili negativan način. Također migrena može utjecati na stil života ili socioekonomski status. Sasvim je jasno da učestali napadaji migrenske glavobolje, jake boli, mučnine i povraćanja, vežu osobe uz krevet na jedan do dva dana, što svakako utječe na njihovo funkcioniranje a time može dovesti do manjeg socijalnog napretka, što uvelike utječe na njihov stil života – kaže prof.dr. Demarin.

Ispodprosječna težina kao rizik

Istraživanja su pokazala, primjerice, povećani rizik za migrenu kod osoba ispodprosječne tjelesne težine. Malo pažnje se poklanja zdravlju ljudi koji su ispodprosječne tjelesne težine. Istraživanje među pušačima je pokazalo da od migrene češće pate osobe nižeg indeksa tjelesne mase. Moguće je da jaka bol, mučnina i drugi simptomi negativno utječu na apetit, što posljedično uzrokuje neadekvatnu nutriciju i niži indeks tjelesne mase. Također, vidjelo se da je rizik od migrene manji kod osoba s povećanom tjelesnom masom. Pušenje se, tumači prof.dr. Demarin, ne povezuje s povećanim rizikom za migrenu s aurom ili bez nje, kako se donedavno smatralo. Prijašnje studije pokazale su konfliktne rezultate kada su u pitanju migrena i pušenje.

Većina studija potvrđuje da osobe s migrenom konzumiraju manje alkohola od kontrolne skupine.Jedna studija je pokazala da pretjerana konzumacija alkohola povećava rizik kod osoba koje imaju migrenu s aurom u usporedbi s migrenom bez aure. Današnja istraživanja pokazuju da su adekvatna prevencija i liječenje migrene važni kako bi se spriječilo društveno propadanje.

– Svatko od nas ima utjecaj na brojne čimbenike u vlastitom životu, a mnogi od njih mogu utjecati na migrenu. U liječenju migrene svakako bi trebalo uključiti vježbanje u svoj stil života. Mnogi izbjegavaju vježbu, jer pojačan fizički napor može biti okidač migrenske glavobolje. No, neki oblici vježbanja mogu koristiti u borbi protiv migrene. Stručnjaci preporučuju jogu ili tai-chi, ali i druge vježbe koje ujedinjuju duh i tijelo. Takva vježba reducira stres, poznati okidač migrene – ističe prof.dr. Demarin.

Svladavanje stresa i prehrana

Osobe podložne stresu pod pojačanim su rizikom od pojave migrene. Važno je naučiti tehnike borbe sa stresom, poput već navedene vježbe, ali i drugih promjena, poput odlaska na vikend bez posla. Također, hrana i piće koje svakodnevno konzumiramo mogu biti okidači migrene, a da toga nismo niti svjesni. Važno je otkriti hranu koja je problematična i isključiti je s popisa namirnica ili jela. Najčešći okidači migrene su: alkohol, posebno vino, kofein, čokolada, citrusno voće, zreli sirevi, procesirana hrana, pretjerano slana ili začinjena hrana, neke grahorice i orašasti plodovi, aditivi i konzervansi.

San je još jedan čimbenik koji ima veliki utjecaj na migrenu. Općenito zdraviji način života, uz pravilnu prehranu i vježbu, dovodi do boljeg spavanja. No važna je i količina sna, koja je povezana s učestalosti i jačinom napadaja. Osobe koje spavaju manje od šest sati podložnije su glavobolji. Nažalost, isto vrijedi i za one koji spavaju duže od osam sati. Preporuka je odlazak na spavanje i buđenje uvijek u isto vrijeme, čak i neradnim danom.

Komentari
Sve vijesti