MOŽDANA KEMIJA

Mozak uz pomoć uma možemo istrenirati da prestane stvarati negativne misli

Autor: Redakcija
event 11.06.2021.
Foto: Shutterstock

Ako želimo biti sretni do kraja života, učinimo naš mozak sretnim, savjetuje naša poznata neurologinja akademkinja Vida Demarin. Jer negativno rasploženje ometa naše odnose s okolinom, utječe na naše sposobnosti pamćenja i onemogućuje stvaranje novih veza između živčanih stanica, za razliku od pozitivnog raspoloženja, u kojem smo kognitivno snažniji i produktivniji.

Istraživanja su pokazala da pozitivno raspoloženje stimulira rast veza između živčnih stanica, poboljšava kognitivne sposobnosti, djeluje na naše sagledavanje i doživljaj okoline, pojačava pozornost te vodi do više sretnih misli. Sretni ljudi su kreativniji, brže rješavaju probleme i mentalno su življi.

  • Naše misli oblikuju naš karakter i kako djelujemo u životu. Vi ste ono što vi mislite da jeste, i sve vaše aktivnosti nastaju kao posljedica misli. Vaše unutanje misli uvijek se reflektiraju u vanjskim okolnostima, jer vašim vlastitim promjenenama koje činite u životu uvijek prethode promjene u načinu kako o nečem mislite – pojašnjava akademkinja Demarin.

Pozitivni i kada je najteže

Mnogo smo svi čuli o snazi pozitivnog mišljenja, uz poruku da se gaje pozitivne misli. No kako kaže akademkinja Demarin, lagano je i sjajno je misliti pozitivno kad se osjećamo dobro, i kad je sve oko nas u stvarnom životu lijepo i ugodno. No mnogo je teže misliti pozitivno kad stvari ne idu dobro, kad imamo loš dan, uđemo u prepirku, ne dobijemo ono što želimo, ili kada nas pokosi stres. Tada nas preplave negativne misli, no baš u takvim trenucima, savjetuje akademkinja Demarin, mi uistinu trebamo ostati pozitivni, razmišljati pozitivno, biti optimistični i fokusirati se na pozitivne aspekte života.

  • Svaka naša misao, uzrokuju oslobađanje kemijskih tvari u mozgu. Ako smo fokusirani na negativne misli, mozak je isključen od svojih pozitivnih mogućnosti djelovanja i razmišljanja što može dovesti i do depresije. S druge strane, pozitivno mišljenje, sretne, optimisične i vesele misli puno očekivanja, smanjuju nivo kortizola i povećavaju nivo serotonina, koji stvara osjećaj ugode i well-being-a. To pomaže da naš mozak funkcionira s maksimalnim kapacitetom – tumači neurologinja.
Foto: Shutterstock

Sretne misli i pozitivno mišljenje, općenito, podržavaju rast mozga, kao i stvaranje i pojačavanje novih sinapsi (mjesta gdje živčane stanice komuniciraju jedna s drugom), posebno u prefrontalnom korteksu, koji služi kao centar integracije svih naših “mozak i um” funkcija.

Majstori stvaranja pozitivnih misli

Drugim riječima, naš prefrontalni korteks ne samo da regulira signale koje neuroni prenose drugim dijelovima mozga i tijelu, već omogućuje da razmišljamo o tome što fizički radimo. Prefrontalni korteks posebno omogućuje da kontroliramo naše emocionalne odgovore kroz veze s našim dubokom smještenim dijelom mozga – limbičkim mozgom. Daje nam mogućnost da se fokusiramo na bilo što i da dobijemo uvid u naše procese razmišljanja. Prefrontalni korteks je jedini dio našeg mozga koji može kontrolirati naše osjećaje i ponašanje te nam pomaže usredotočiti se na bilo koji cilj, koji želimo slijediti. Pomaže nam također da rastemo kao ljudsko biće, da mijenjamo što želimo promijeniti i da živimo život na način koji odlučimo.

Dobra je vijest da možemo upotrijebiti naš um da istreniramo mozak da prestane stvarati negativne misli koje vode u pesimizam, povećavajući količinu pozitivnih misli koje vode u optimizam. Možemo postati pravi majstori u stvaranju pozitivnih misli, a to stvaranje počinje u našim živčanim stanicama, neuronima. Frontalni režanj našeg mozga, posebno već spomenuti prefrontalni korteks, odlučuje što je važno prema količini pažnje koju nečem posvećujemo i kako se osjećamo u vezi toga. Prema tomu, što se više fokusiamo na negativno, stvorit će se više neurona i sinapsi u našem mozgu koji podržavaju naše negativne misli.

  • Sve što radimo, mislimo, vidimo ili osjećamo, reflektira se u određenim dijelovima našeg mozga i u vezama koje naš mozak stvara da bi zadovoljio naše potrebe. Možemo istrenirati naš mozak da misli pozitivne misli – otkriva akademkinja Demarin dodajući da pozitivne misli doista mijenjaju naš mozak na fizičkoj razini.

Evo nekih primjera aktivnosti koje možemo poduzeti da promijenimo svoj mozak u lošim vremenima: primjerice, svi se bojimo učiniti nešto novo jer strahujemo da nećemo uspjeti. Istina je, međutim,da možemo učiniti skoro sve pokrenemo li akciju, prestanemo razmišljati negativno i promijenimo našu percepciju o svojim mogućnostima i svojoj snazi. Nadalje, prisilite se da prestanete razmišljati o razlozima zašto nešto ne možete učiniti, iako se ne osjećate hrabrim i sposobnim. Svaki put, kad se javi negativna misao, istrenirajte svoj mozak na pozitivnu misao. Tada poduzimajte svaki dan male korake prema postizanju vašeg cilja ili željene promjene.

Mentalno recite “stop brigama”

Jeste li se ikada našli u zamci opsesivnog pretjeranog razmišljanja o problemu ili u stanju anksioznosti i brige koja traje danima, čak i tjednima? To vam troši energiju, izaziva nesanicu, mijenja raspoloženje i način života. Fokusiranje na problem samo osnažuje zabrinutost i funkciju brige u vašem mozgu. Pa što učiniti? Kad se nađete u takvom ciklusu brige i kompulzivnog razmišljanja, savjetuje akademkinja Demarin, mentalno recite “stop” brigama. Podsjetite se da briga nije realna, da je to kompulzivna reakcija, a ne stvarnost. Stavite svoje razmišljanje u drugi okvir, fokusirajući se na pozitivne misli, iako se i dalje osjećate anksiozno. Prisilite se da mislite drugačije misli. Usmjerite svoje akcije u drugom smjeru. Napravite nešto što vas veseli, podiže vam raspoloženje i zabavno je. Slušajte opuštajuću glazbu, nazovite prijatelja, pročitajte odlomak iz knjige koju najviše volite. Otiđite na izložbu, u kino, na kavu s društvom. Ne da bi raspravljali o lošim stvarima koje su se nakupile, već da ih maknete iz fokusa razmišljanja.

Ključ je u ponavljanju tih koraka svaki put kad se počnete pretjerano brinuti, da prekinete taj način razmišljanja i promijenite način kako djeluje vaš mozak.

Komentari
Sve vijesti