Deset mitova o bolestima srca

Infarkt ne pogađa samo starije, a vitamini nisu zamjena za tjelesnu aktivnost i zdravu prehranu

Autor: Romana Vukadin
event 12.03.2021.
Shutterstock

Godišnje u svijetu od bolesti srca i krvnih žila premine gotovo 18 milijuna ljudi. To je prvi globalni uzrok smrti, a isto vrijedi i za Hrvatsku.

Od kardiovaskularnih bolesti godišnje u Hrvatskoj premine više od 23.000 ljudi, što čini skoro polovinu ukupnog broja umrlih. Nažalost, unatoč ovim poražavajućim podacima ljudi i dalje ne prilagođavaju svoj način života prevenciji koja bi umnogome mogla spriječiti kardiovaskularne bolesti i opće je poznato da Hrvati ne posvećuju dovoljno vremena vježbanju, imaju problema s debljinom, neprimjereno se hrane, piju, puše... Dodatno, mnogo ljudi ima posve kriva uvjerenja o bolestima srca i krvnih žila pa stoga donosimo deset najvećih mitova u koje ljudi vjeruju, uz objašnjenja zašto ta uvjerenja nisu točna.

  • Mladi ljudi ne trebaju brinuti o bolestima srca

Istina je da se bolesti srca najviše javljaju kod ljudi starijih od 65 godina, no ipak, četiri do deset posto ljudi doživi infarkt prije nego navrši 45 godina života. To ponajviše ovisi o tomu kako je netko živio u dječjoj i adolescentskoj dobi, a loše životne navike drastično povećavaju rizik od infarkta i prije 45. godine.

Shutterstock
  • Ljudi s bolestima srca moraju izbjegavati vježbanje

Ovo je mit u pravom smislu riječi. Baš naprotiv, umjereno i kontrolirano vježbanje pomaže jačanju srčanog mišića te poboljšava cirkulaciju. Europsko kardiološko društvo prošle je godine izdalo vodič za vježbanje za ljude sa srčanim bolestima. Unutra se, uz detalje kako biti tjelesno aktivan, ističe da je rizik od infarkta, kod ljudi koji vježbaju i imaju srčane bolesti, iznimno nizak. No, kažu i da se pacijent svakako, oko načina i intenziteta vježbanja, treba posavjetovati sa svojim liječnikom.

  • Uzimam lijekove za snižavanje kolesterola pa mogu jesti što želim

Posve netočno. Statini su lijekovi koji snižavaju razinu kolesterola u krvi, no to nikako ne znači da netko tko ih uzima može i dalje jesti masnu i tešku hranu. Kolesterol u organizam ulazi preko hrane ili ga stvara jetra. Statini imaju zadatak blokirati jetreni enzim koji je nužan za stvaranje kolesterola te na taj način spriječiti da se on gomila u prekomjernim količinama. Ipak, to ne znači da kolesterol koji se unese hranom ne može dospjeti u krvotok. Dakle, statini će stopirati nuspojave loše prehrane, ali će istodobno ta loša prehrana povećati rizik od drugih neovisnih faktora, odnosno, od pojave dijabetesa, pretilosti i visokog tlaka.

  • Bolesti srca bilo je u mojoj obitelji i ne mogu učiniti ništa da spriječim da se pojave i kod mene

Ako vam je blizak član obitelji imao srčanu bolest to upućuje da i vi možete imati povećan rizik. No, istodobno ta činjenica ne znači da ćete i vi sigurno oboljeti, a postoji niz načina kako se rizik može smanjiti čak i kod onih srčanih bolesti koje se prenose genima. Najjednostavniji, a ujedno i najefiksaniji način prevencije je da ne pušite, jedete zdravo i umjereno, vježbate te da držite tlak pod kontrolom. Imajte na umu da pojave srčanih bolesti u obitelji ne znače nužno genetsku predispoziciju za njih, nego krivac jednostavno može biti loš način života koji se prenosi s jedne generacije na drugu. I to možete promijeniti.

  • Vitamini su prevencija za bolesti srca

Ono što se zna je da mnogi vitamini, ako se uzimaju u optimalnim količinama, ne mogu štetiti radu srca, no istodobno nema nikakvih znanstvenih dokaza da sprječavaju kardiovaskularne bolesti. I ono što je iznimno bitno, vitamini ne mogu zamijeniti tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu. Američki znanstvenici sa Sveučilišta Birmingham u Alabami napravili su prije tri godine veliku analizu kroz 18 znanstvenih studija, koje su istraživale utjecaj multivitamina i minerala na kardiovaskularne bolesti i moždani udar. Analiza je pokazala da ti suplementi ni na koji način ne djeluju kao prevencija. Drugim riječima, nema prečica – prevencija se ipak svodi na zdravu prehranu, nepušenje i tjelesnu aktivnost.

  • Ionako pušim godinama pa nema nikakvog smisla prestati sada

Još jedan mit. Pušenje je jedan od glavnih uzročnika kardiovaskularnih bolesti. Stručnjaci kažu da bez obzira koliki vam je pušački staž, prestanak pušenja automatski znači i poboljšanje zdravstvenog stanja. Drugim riječima, bilo kada da prestanete pušiti produljit ćete si život, bolje disati te imati više energije.

  • Bolesti srca uglavnom pogađaju muškarce

Posve netočno. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti kod oba spola. Bilo da je riječ o infarktu ili moždanom udaru, ova stanja u jednakim omjerima pogađaju muškarce i žene. Razlike može biti jedino u simptomima jer se zna da se kod žena češće javljaju oni atipični, poput bolova u vilici, vratu, grlu, jednom ili oba ramena, rukama, šakama ili leđima. Javljaju se povremeno i blaži bolovi u abdomenu ili malaksalost. Neke žene imaju mučninu ili povraćaju, pa se misli prvenstveno na poremećaj probave. Generalno, oba spola jednako su zastupljena u pojavnosti kardiovaskularnih bolesti.

  • Srčani zastoj i infarkt su isto

Ne, nije riječ o istom problemu. Infarkt, odnosno, srčani udar, javlja se zbog problema u cirkulaciji, kada je začepljena koronarna arterija koja nosi molekule kisika u krvi prema srčanom mišiću. S druge strane, srčani zastoj je “kratki spoj”, zbog kojega srce prestaje ispumpavati krv u sve dijelove tijela. Uzrok srčanog zastoja često je srčani udar. Dodatno, kod infarkta je pacijent često pri svijesti, a kod srčanog zastoja gotovo uvijek je bez svijesti. Iako postoje razlike, oba stanja spadaju u hitna.

  • Ako namjerno kašljete kada doživite infarkt, to će vam spasiti život

U bespućima interneta može se pronaći podatak da učestalo kašljanje kada doživite infarkt, odnosno, takozvano “reanimacijsko kašljanje”, može spasiti život. Za ovu netočnu informaciju kriva je jedna studija objavljena prije više od 40 godina koja kaže da su pacijenti sa srčanim udarom, koje su pratili u bolnici, kašljali svakih jednu do tri sekunde, što im je omogućavalo da ostanu pri svijesti. Suvremena znanost to je u međuvremenu opovrgnula i stručnjaci kažu kako za tvrdnje iz ove studije nema baš nikakvih dokaza.

  • Ljudi sa srčanim bolestima trebaju izbjegavati masnoće

Pacijenti s kardiovaskularnim bolestima svakako bi trebali izbjegavati zasićene masnoće, poput onih u maslacu, keksima, slanini ili kobasicama, a isto tako i one koje se nalaze u pecivima, pizzama i sličnim namirnicama. No, nezasićene masnoće, baš suprotno, donose brojne dobrobiti. Omega-3, primjerice, čuva zdravlje srca. Stručnjaci za zdravlje srca preporučuju konzumaciju hrane s nezasićenim mastima, a u te namirnice spadaju, primjerice, srdele, tuna, losos, orasi, sjemenke lana, ulje napravljeno od uljane repice…

Komentari
Sve vijesti