uputstva dr. tanje pekez

Deset savjeta za prvu pomoć u kući: Svatko od nas može nekome spasiti život

Autor: Romana Vukadin
event 26.03.2021.
Dr. Tanja Pekez, liječnica obiteljske medicine

Pravodobno i ispravno pružena prva pomoć može nekome spasiti život. U nekim slučajevima uz vrlo jednostavne metode i osnovno znanje možete učiniti čuda. Stoga vam dr. Tanja Pekez, obiteljska liječnica koja je i godinama radila u hitnoj pomoći, donosi deset najvažnijih savjeta za prvu pomoć u kući.

1. ANAFILAKTIČKI ŠOK

To je najteži oblik alergijske reakcije koji, ako se odmah ne reagira, može ugroziti život. Obično ga izazivaju ubodi kukaca (osa, stršljen), neki lijekovi (najčešće penicilin i njemu slični antibiotici, te acetilsalicilna kiselina i nesteroidni reumatici) kao i hrana (kikiriki, bademi, lješnjak). Šok se javlja odmah nakon uboda ili uzimanja lijeka i karakterizira ga svrbež kože i nepca, osip na koži (koprivnjača) te gušenje. Ako se odmah ne reagira, vrlo brzo dolazi do gušenja zbog otoka glasnica. Stoga je važno što prije pozvati Hitnu medicinsku pomoć, a ako ste daleko, odmah krenuti ususret Hitnoj, ali prije toga trebate dati podrobne upute o tome kojim ćete putem ići i u kojem vozilu. Ako znate da ste alergični na ubod kukca, dobro je imati uza sebe EpiPen, adrenalin u injekciji, napravljen tako da ga mogu dati i laici. Potrebno ga je dati odmah po ubodu, odnosno nastanku alergijske reakcije, u mišić natkoljenice ili nadlaktice. Dobro je na mjesto uboda staviti led. Ako je ubod bio u usnoj šupljini, dobro je cuclati kockicu leda. Ali ne gubite vrijeme na traženje leda, nego se usredotočite na to da što prije dođete do Hitne medicinske pomoći.

2. OPEKLINE

Opekline se prema dubini zahvaćene kože dijele na opekline prvog, drugog, trećeg i četvrtog stupnja. Tipičan primjer opeklina prvog stupnja su opekline od sunca. Prva je pomoć hlađenje kože ( ne smije SE hladiti prehladnom vodom i na prevelikoj površini jer može doći do pothlađivanja, osobito kod djece). Nije potrebna intervencija liječnika. Tegobe traju do tjedan dana. Opekline drugog stupnja karakterizira crvena koža s pojavom mjehura različite veličine ispunjenih tekućinom koji pucaju. Koža je vrlo bolna i podložna infekciji. Prva pomoć je ispiranje hladnom vodom u trajanju od barem 10 minuta, i potom stavljanje sterilne gaze, po mogućnosti vazelinske. Potrebno je previjanje svaki drugi dan. Manje se površine mogu tretirati kod kuće, a za veće je potreban tretman kod liječnika. Tegobe traju dva do tri tjedna. Opekline trećeg stupnja zahvaćaju cijelu dubinu kože i zahtijevaju kiruršku obradu jer su sklone infekcijama. Opekline trećeg stupnja nisu bolne jer su uništeni završeci živčanih vlakana. Četvrti stupanj opeklina prodire kroz kožu do mišića i kosti i obično govorimo o karbonizaciji. Te opekline zahtijevaju kiruršku obradu i također su sklone infekcijama. Kemijske su opekline specifične po tome što zahtijevaju potpuno ispiranje kemikalije s kože. Nakon toga se obrađuju kao i druge opekline: previjanje vazelinskom gazom, nadoknada tekućine i terapija protiv bolova.

3. DIJABETIČKA KOMA I INZULINSKI ŠOK

Kod ljudi s dijabetesom ekstremno visoka razina šećera u krvi (hiperglikemija) ili niska (hipoglikemija) mogu dovesti do dijabetičke kome. To je životno opasno stanje, a prije padanja u dijabetičku komu pacijent će iskusiti neke od simptoma. Kod hiperglikemije to će biti pojačana žeđ, često mokrenje, umor, vrtoglavica i povraćanje, nedostatak daha, bolovi u trbuhu, “voćni” zadah (ili miris sličan acetonu), vrlo suha usta te ubrzani otkucaji srca. U slučaju hipoglikemije simptomi će biti drhtanje ili nervoza, umor, znojenje, glad, vrtoglavica, razdražljivost, nepravilan ili ubrzan rad srca, teškoće s govorom, ponekad i teškoće s pomicanjem ruku ili nogu, tako da sve može nalikovati na moždani udar i zbunjenost. Dijabetička koma je stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, pa prije svega nazovite 112 i pozovite hitnu pomoć. Ako nisu pri svijesti, ne dajte pacijentima u komi nikakvo jelo ili piće jer se mogu ugušiti. Stavite ih u bočni položaj kako biste spriječili poteškoće s disanjem. Pažljivo pratite pacijenta, pa ako prestane disati, počnite s reanimacijom

Važno: ne pokušavajte dati pacijentu injekcije inzulina!

Ako je pacijent pri svijesti, razgovarajte s njim. Pitajte ga je li išta jeo taj dan i treba li mu nešto. Kod hipoglikemije će šećer, voćni sok ili bomboni glukoze brzo popraviti situaciju. Ako znate rukovati s aparatom za mjerenje šećera, možete izmjeriti razinu glukoze u krvi i ustanoviti je li riječ o hipoglikemiji ili hiperglikemiji. Svaki pacijent koji je na inzulinu trebao bi imati injekciju glukagona, tako da mu obitelj može dati tu injekciju u mišić u slučaju vrlo niskog šećera. Ako pacijent ima visok šećer i pri svijesti je, najbolje je da počne uzimati veće količine vode do dolaska hitne. Nije preporučljivo davati velike doze inzulina, jer treba postupno snižavati glukozu, da ne bi došlo do drugih poremećaja u organizmu (niska razina kalija u krvi). Stoga je kod visokih vrijednosti glukoze najvažnija nadoknada tekućine do primanja u bolnicu.

4. PROLJEV (DIJAREJA)

To je stanje u kojem čovjek gubi tekućinu čestim, vodenastim stolicama. Najopasniji oblik proljeva je onaj kad se u stolici pojavi sluz i/ili krv – to je znak da je došlo do težeg poremećaja. Kod dugotrajnog proljeva dolazi do dehidracije, a ako to traje danima, onda dolazi i do poremećaja u radu jetre, srca te neuroloških poremećaja. U većini slučajeva kod proljeva najbolji je način terapije jednostavno čekati da prođe uz odgovarajuću dijetu. Najbolje je započeti prehranu s kuhanom rižom koja je dobro posoljena, te nastaviti s mrkvom, naribanom jabukom, kuhanim krumpirom, svježim kravljim sirom. Ostale vrste hrane postupno unositi. Od tekućine najjeftinije i najjednostavnije je uzimati sok od jabuke bez šećera razrijeđen s vodom u odnosu pola-pola. U ljekarni postoje i sredstva za rehidraciju. Ako proljev potraje dulje od nekoliko dana i postaje jači, treba potražiti liječničku pomoć.

5. STRUJNI UDAR

Električni udar nastaje prolaskom struje kroz ljudsko tijelo. Zbog toga što se ljudski organizam sastoji od 60 do 70 posto vode, struja se vrlo dobro provodi kroz cijelo tijelo. Strujni udar može izazvati srčani zastoj, poremećaj rada srca (preskakanje srca i aritmije), poremećaj disanja do potpunog prekida disanja, bolove u mišićima, opekline, epilepsiju, nesvjesticu i prijelome kostiju zbog odbacivanja tijela pri dodiru sa strujom visokog napona. Kod strujnog udara najvažnija je brza reakcija, pa odmah treba isključiti dotok struje. Ozlijeđenog se ne smije dirati dok niste sigurni da više nije u doticaju sa strujom. Potom treba provjeriti stanje svijesti pacijenta, pozvati hitnu, i ako je pacijent bez svijesti započeti s oživljavanjem. Ako pacijenti ima opekline, sanirajte ih kao što smo naveli u gornjem poglavlju.

6. EPILEPTIČNI NAPAD

Epileptični napad (napad padavice) jedno je od najdramatičnijih stanja koje laik može iskusiti. Stoga su pozivi upućeni hitnoj medicinskoj pomoći vrlo dramatični. Najčešće pri epileptičnom napadaju dolazi do grčenja ruku, nogu, svijanja cijelog tijela, pacijent je bez svijesti, može ispuštati čudne krike, poplavi, pojavljuje se pjena na ustima, može se pomokriti i obaviti nekontroliranu nuždu. Rjeđi su napadi kada je zahvaćeno samo pola tijela ili kada osoba samo zuri pred sebe. Kao laik ne možete mnogo pomoći osobi koja ima epileptični napad, osim pozvati hitnu te osigurati da se osoba ne ozlijedi tako da uklonite sve predmete oko nje koji bi je mogli ozlijediti za vrijeme napadaja. I ono što je vrlo bitno – ne stavljajte ništa oboljelom u usta da ne bi pregrizao predmet i udahnuo ga.

7. GUŠENJE HRANOM ILI STRANIM TIJELOM

Ovo je prilično česta i ozbiljna situacija. Osoba koja se guši hranom izgleda vrlo dramatično: gestikulira rukama, široko otvara usta pokušavajući uhvatiti što više zraka, hvata se za zrak i, ako joj se ne pomogne, usnice postaju plave te na kraju gubi svijest. Riječ je o situaciji gdje laik može potpuno pomoći osobi u životnoj opasnosti. Najprije stanite iza leđa osobi koja se guši, lagano je pognite prema naprijed te je jako udarite pet puta između lopatica. Ako strano tijelo nije izletjelo, potrebno je izvesti Heimlichov hvat: stati iza leđa osobi koja se guši, obujmiti je tako da se spojene šake postave ispod kraja prsne kosti i pet puta snažno gurnuti ruke prema gore. Ako ni to ne uspije, izmijenjivati te postupke po pet puta, te obvezno pozvati Hitnu medicinsku pomoć.

8. IŠČAŠENJA I LOMOVI

Iščašenja zgloba i lomovi kostiju hitna su stanja čija je klinička slika vrlo slična te se vrlo često ne može znati je li riječ o iščašenju ili prijelomu prije rendgenskog snimanja. Što se tiče prve pomoći, ona je uvijek ista u oba slučaja. Ako je došlo do istodobna oštećenja kože, očistiti i staviti sterilnu gazu. Ne mičite ozlijeđeni dio tijela te ga imobilizirajte tako da zahvatite dva susjedna zgloba. Stavite led na ozlijeđeno mjesto i pozovite hitnu medicinsku pomoć ako je riječ o ozljedi nogu Što se tiče prijeloma, većina iziskuje samo imobilizaciju, dok pojedini prijelomi zahtijevaju i operaciju, osobito na nogama. Umjesto klasičnog gipsa, možete zamoliti kirurga da vam stavi plastični, koji morate kupiti u ljekarni. Plastični gips je daleko udobniji za nošenje, možete se kupati, čak i plivati. Iščašenje ćete prepoznati ako su prisutni bol, otok, hematom, deformitet ozlijeđenog područja, nemogućnost oslanjanja na nogu gdje je ozljeda i nemogućnost pokretanja ozlijeđenog područja.

9. KRVARENJE IZ NOSA

Krvarenje iz nosa je pojava koja je dosta zastrašujuća za laike, no srećom, većina se krvarenja može riješiti kod kuće, bez liječničke intervencije. Krvarenja iz nosa su češća među djecom nego među odraslima, a i uzroci krvarenja mogu biti različiti. Većina se krvarenja može riješiti kod kuće vrlo jednostavnim metodama. Ostanite mirni i sjednite tijela nagnuta malo prema naprijed. Potom zatvorite s dva prsta nos i držite tako deset minuta. Nije potrebno stavljanje hladnih obloga na vrat i slične procedure. Liječniku se trebate javiti u sljedećim situacijama: krvarenje iz nosa se često ponavlja, postoji krvarenje i iz nekih drugih otvora na tijelu, u mokraći ili stolici, pojavljuju se hematomi bez neke veće traume, ako osoba uzima lijekove protiv zgrušavanja, kada osoba boluje od težih oblika bolesti jetre i bubrega ili ako ima hemofiliju te ako je osoba na kemoterapiji. Odmah treba ići liječniku i ako krvarenje ne prestaje nakon što ste držali nos zatvoren 10 do 20 minuta, ako često krvarite iz nosa s velikim gubitkom krvi te ako se osjećate slabo, ubrzano dišete i ubrzano vam kuca srce, ili povraćate krv.

10. SRČANI I MOŽDANI UDAR

Kod oba stanja važna je svaka sekunda. Prvi znak srčanog udara je nelagoda u prsima koja se javlja i nestaje. Uz nelagodu u prsima može se javiti bol u jednoj ili objema rukama, a osobito je znakovita ona koja se širi prema vratu ili čeljusti te u leđa. Moguća je i bol u želucu i nedostatak daha sa ili bez boli u prsima te mučnina. Kod najtežih oblika bolesnik je obliven hladnim, ljepljivim znojem. Gubitak svijesti nastaje uglavnom zbog poremećaja ritma srca. Treba odmah nazvati hitnu i suvislo im objasniti simptome. Dok čekate hitnu, provjerite dišne puteve pacijenta. Olabavite mu odjeću kako bi lakše disao. Trebat ćete ga reanimirati ako je u kardijalnom arestu, odnosno, ako nije pri svijesti i ne diše. Ako je pacijent pri svijesti, dajte mu da popije aspirin ili andol (osim ako ih ne smije uzimati zbog drugih lijekova koji su mu propisani). Možete dati i nitroglicerin, ali ako možete prije toga izmjeriti tlak, s obzirom da ga ovaj lijek jako ruši.

Moždani udar ćete prepoznati tako što se osobi iznenada ukoči ili objesi lice, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela. Bit će zbunjena i konfuzna, teško govoriti i neće vas razumjeti. Također, osoba može imati probleme s vidom, vrtoglavicu, gubitak ravnoteže, jaku glavobolju, iznenadnu bol u licu i udovima, štucavicu, mučninu, slabost, bol u prsima, nedostatak daha i lupanje srca. Vrijeme je u slučaju moždanog udara ključni faktor, pa odmah trebate pozvati hitnu pomoć. Do njihovog dolaska ostanite pribrani te zapišite vrijeme kada ste uočili simptome moždanog. To kasnije može biti informacija od najveće važnosti. Ne nudite hranu, piće i lijekove. Pacijent s moždanim udarom ne smije uzeti baš ništa. Primjerice, ako je moždani udar prouzročen krvarenjem zbog puknuća arterije, običan aspirin to stanje može znatno pogoršati. I naravno, ono što je u tom trenutku prilično teško – ostanite mirni i pribrani dok je pomoć na putu.

ŠTO UVIJEK TREBATE IMATI U KUĆI KAO PRVU POMOĆ

Toplomjer

Lijekove protiv bolova i za snižavanje temperature: nesteroidni antireumatici (ibuprofen, ketoprofen, diklofenak, paracetamol) u obliku tableta i sirupa (ako imate malu djecu)

Fiziološku otopinu za ispiranje rana

Sterilne komprese

Flastere

Zavoje

Trokutastu maramu

Škare

Kirurške rukavice

Antiseptičku tekućinu (npr. Octenisept)

Led u hladnjaku

Ako ste izrazito alergični na ubode kukaca, trebali biste imati EpiPen

Nikako ne trebate imati antibiotike, kapi za oči, uši, antibiotske masti i slične lijekove!

Komentari
Sve vijesti