COVID stigma

Strah i neznanje stigmatiziraju i oboljele od korona infekcije

Autor: Nađa Berbić
event 24.02.2021.
Foto: Shutterstock

Virus nije ni “kineski”, ni “španjolski” ni “azijski” kao što često znamo pojednostavljeno reći, bolje se okrenuti vjerodostojnim izvorima, a nezavisnih stručnih izvora ima dovoljno u cijelom svijetu i svi nas uče da je zaštita od pojedinca do društva trenutno najvažnija.

Od same pojave bolesti COVID-19 prati stigma. Ponajprije to pokazuje diskriminativan stav kineskom porijeklu bolesti pa tako i Kinezima koji su se u to doba zatekli u drugim dijelovima svijeta. Na to je skrenula pažnju Svjetska zdravstvena organizacija, a uz ostale stručnjake ukazuje i dr.sc. Margareta Jelić, psihologinja na službenim stranicama Vlade RH o koronavirusu. Virus ne bira rasu, nacionalnost i prelazi sve granice, danas kao i uvijek, brzinom najbržeg prometnog sredstva pa za manje od 24 sata mogu biti raspršeni po cijelom svijetu. Stigmatiziranima često prijeti socijalna izolacija onda kad im je najpotrebnija podrška. Stigma je rezultat više stavova, među kojima su svakako strah i neznanje u važnoj ulozi. Što više stereotipa, a što manje vjerodostojnih informacija, pogoduje stigmatiziranju osoba, bolesti, cijelih zajednica i naroda.

Pridržavati se uputa

Najgora posljedica stigme je skrivanje bolesti, a to pak društvu značajno povećava rizik. Ključ je u provjerenim i vjerodostojnim informacijama, a one su se kod COVID infekcije iz dana u dan mijenjale, o virusu se ni sad ne zna dovoljno, ali ipak službeni bi izvori trebali služiti kao orijentir. Ključno je graditi povjerenje u nadležne institucije, pridržavati se uputa koje štite nas i naše bližnje i pokazivati empatiju prema oboljelim članovima naše zajednice.
Mediji imaju važnu ulogu jer senzacionalizam je kod korona infekcija vrsta bumeranga koja nas izlaže ili pretjeranom strahu ili pak potiče na rizična ponašanja. Istina je da i stručnjaci mijenjaju stavove, ali danomice raste broj istraživanja o svim aspektima bolesti pa čak i post COVID sindromima koji su očito u nekim slučajevima dugotrajniji no što se to moglo misliti u počecima infekcije.

Povjerenje u zdravstvo

Među važnim se mjerama smatra stavljanje naglaska na povećanje osobne, obiteljske, stručne i društvene odgovornosti u zajednici počevši od onoga što može učiniti svatko ponaosob.
U slučaju korona virusnih infekcija čini se da, ako i jest poljuljano povjerenje u neke od nadležnih institucija, zdravstvo kao sustav zadržava povjerenje građana i to je u situaciji koja se dnevno mijenja, značajan faktor stabilnog i uravnoteženog pogleda na korona virusom izazvane bolesti i njihove posljedice.

Komentari
Sve vijesti