Intervju

Prof. Morović: Neprihvatljivo mi je kao liječniku i čovjeku izgubiti živote koji su mogli biti spašeni

Autor: Nađa Berbić
event 29.03.2021.
Foto: Duje Klarić/CROPIX

Najgore tek dolazi i uopće ne shvaćam kako naše institucije sve do ministra zdravstva, ne daju elementarne smjernice za postupanje i liječenje i ne zatvaraju sva okupljanja jer ćemo to platiti ljudskim životima, apel je infektologa prof. dr. sc. Mire Morovića iz Zadra.

Ne može vjerovati da ovaj dramatičan eksponencijalni rast oboljelih, adaptabilnost virusa i apsolutni nedostatak lijeka za virus ide kataklizmičkim putem, a nitko, kako kaže, ne drži konce u rukama niti pokazuje dosljedno poimanje koliko je situacija dramatična i ozbiljna. Prof. dr. sc. Morović iako u mirovini, sad već drugi put pomaže bolničkim kolegama, prije mjesec dana pridružio se ponovo timovima za COVID u zadarskoj bolnici.

Što mislite kad kažete da nemamo nikakav lijek, pa ipak svi čekamo cjepivo?
Mislim da ne možemo zaustaviti kataklizmu, a ne mogu vjerovati kako se ponašaju ljudi od struke koji bi morali znati da rast broja oboljelih i umrlih će biti nezadrživ. Cijepljenje je moglo zaustaviti virus jedino kao u slučaju Izraela, kad je masovno procijepljen ogroman broj ljudi u kratko vrijeme. Sve ostalo ne zaustavlja pandemiju, jer već imamo slučajeve pa i kolega, cijepljenih s objema dozama, a ponovo oboljelih od COVID-a. To govori ne samo o brzoj i velikoj prilagodljivosti virusa, nego da nećemo sustići cjepivom obuhvatiti nove mutacije.

Kakva je klinička slika oboljelih u aktualnom valu?
Puno teža nego dosad, sve mlađih ljudi ima, djeca će sad biti među glavnim širiteljima. Jedan dan čujete nastave će biti, drugi dan neće biti, treći dan opet nanovo treće rješenje. Nema nijednog konzistentnog tijela niti rješenja kojeg se pridržavamo. Ući ćemo u sezonu i napraviti novi pandemijski kaos, a tek ćemo u jako kasno proljeće, možda koncem svibnja vidjeti gdje smo i u kakvoj situaciji možemo čekati jesen. Očekujem da virus na jesen malo možda jenja, ali nitko ne može ništa sa sigurnošću prognozirati. Kažem, možda posustane malo jer i virus ima neke svoje cikluse, ali do tada će biti toliko uzaludnih žrtvi da je to prestrašno. Meni osobno, ljudski je neprihvatljivo, kao profesionalcu još neshvatljivije da će biti izgubljeni životi koji bi mogli biti spašeni, a da nema jednog ozbiljnog tijela koje drži konce u rukama, koje je dosljedno i koje daje smjernice bar o liječenju, ako već ne o zatvaranju škola i vrtića što bi sad moralo biti prioritet.

Kakav je rezultat vašeg prvotnog apela na Hrvatski liječnički zbor da liječnici ne propisuju za kućno liječenje antibiotike, koritikosteroide i antikoagulanse?
Moj je prvi apel najprije urodio plodom, no, sad ponovo vidim da se to širom Hrvatske otkud čujem kolege iz bolnica i izvan bolnica, ponovo radi. Infektološke smjernice u svijetu su jasne. Ta terapija može samo naštetiti bolesniku i prije nego što dospije u bolnicu, a tada već može ozbiljno ugroziti borbu za njegov život. Kao prvo, riječ je o virusnim upalama pluća na koje antibiotik ne djeluje. Vrlo je mali broj bakterijskih upala pluća koji se javi u COVID infekciji, to su virusne upale, a bakterijske su jako rijetke i obično se dogode u 3. ili 4. tjednu bolesti kada su antibiotici indicirani. Ako ih dajete ranije, pacijent može postati rezistentan na njih kad mu trebaju. A masovno se prepisuje azitromicin ljudima kući što nema nikakvog opravdanja jer se bakterijske upale pluća liječe u bolnici. Drugo, kortikosteroidi mogu napraviti ozbiljnu štetu, isprovocirati postojeći ili novi dijabetes, isprovocirati teže stanje kod imunokopmpromitiranih, i smanjiti imunitet. Jedina indikacija za davanje kortikosteroida je u bolnici kod pacijenata na terapiji kisikom! A o antikoagulansima da ne govorim, mogu izazvati krvarenja i takvi lijekovi mogu se davati samo u bolničkim uvjetima jer mogu izazvati krvarenja. To su jasne smjernice međunarodnih infektoloških udruga, kod nas kao da ne postoji praćenje studija i stručnih preporuka. Ili se o njih masovno oglušuju što mi je nepojmljivo i zastrašujuće.


Jesu li Svjetska zdravstvena organizacija i Europska agencija za lijekove izgubile dragocjeno vrijeme, posebno u sporovima oko cjepiva?

SZO daje preporuke i one su u redu, a EMA je prespora i samo se izgubilo vrijeme prijeporima oko cjepiva. Danas nema lošeg cjepiva, nijedna tvrtka ne radi ga bez propisane procedure, svako daje dozu zaštite, obična je glupost bila trošiti vrijeme umjesto masovno cijepiti, ali sad vidimo tko je što učinio. Šveđani nisu izvukli pouku iz nekontroliranog širenja COVID-a kad je poumirao toliki broj ljudi koliki sigurno nije morao. I opet, oni imaju zdravstvene resurse na kakve se kod nas ne može računati.

Što uopće onda bolesnicima pomaže?
Pomaže da se čuvaju, ne okupljaju se i ne opuštaju. Mi ne znamo što će sve ovaj virus učiniti i dosad su premašene najcrnje prognoze. Kad je već o oboljelima riječ, premda je SZO u preporukama izrazila stav kako lijek remdesivir ne pomaže, naša su iskustva da u nekim početnim fazama bolesti je kod oboljelih bilo nekih poboljšanja. Lijeka zapravo nema, sada su, ali tek u kliničkoj fazi ispitivanja tablete koje se uzimaju 5 dana zaredom i zasad kod 49 bolesnika dale su dobre rezultate.


Jesu li u pitanju monoklonska antitijela?
Ne, zasad se nije uspjelo s monoklonskim antitijelima obuzdavati bolest.


Zašto onda vjerujete u potencijalni novi lijek?
Zbog mehanizma djelovanja. Ulijeva mi više povjerenja jer je priroda ovog virusa da je visoko adaptibilan, sve zarazniji i sve smrtonosniji. A taj novi lijek, zasniva se na ideji da će upravo zato virus napraviti sve više i sve bržih mutacija da će na koncu sam sebe uništiti. Medicinski razmišljajući, to bi imalo smisla.


Sve skupa zvuči zastrašujuće, obolijevaju sve mlađi ljudi, obolijevaju i oni koji su cijepljeni s obje doze, nije li to najveća nacionalna prijetnja, ali i globalna?
Jest, trebalo je oštro reagirati na kršenje pravila ponašanja koje je protektivno. Znate što je stvarno zastrašujuće? Prošli tjedan u Francuskoj pojavio se olik virusa kojeg PCR testovi kakve imamo, ne mogu registrirati. Neće trebati puno pa da svijetom hoda jako puno širitelja infekcije koju čak nije moguće registrirati, a kamoli pratiti. A tada će razmjeri štete biti posve nekontrolabilni. Ja nisam sklon pesimizmu, i nisam sklon paničariti, ali sada ponovo apeliram na stručnu zajednicu da ne prepušta zdravstveno osoblje samima sebi da postupa po smjernicama stručnih udruga kakve na međunarodnoj razini postoje, i zbog velikog broja provedenih studija koje redovito pratim. Apeliram na kolege da se drže smjernica koje je na koncu i Hrvatski liječnički zbor na moj prvi apel uvažio. Pozivam ministra zdravstva da ozbiljno shvati situaciju, a i premijer bi se morao zamisliti. Ovo je prvorazredna medicinska, nacionalna, ekonomska i politička prijetnja masovnim obolijevanjem i umiranjem i vrijeme je da jedno ozbiljno tijelo vodi jednu stručno utemeljenu i dosljednu doktrinu po dosad poznatim smjernicama. Prvorazredan značaj ima disciplina, dosljednost, zaštita, dok se ne dogodi, ako se dogodi išta bolje, a zasad na vidiku nema velikih razloga za optimizam. Samo nas ozbiljno shvaćanje situacije može sačuvati dok se situacija ne popravi.


Kada bi se uopće mogla popraviti?
Za taj odgovor sad nemamo nikakvih instrumenata, ali situacija će biti izvanredno stanje, sve dok SZO ne proglasi kraj pandemije. Cijeli je svijet godinu dana upregnut da zaustavi pošast i nije uspio, to se u povijesti čovječanstva malo kad na ovaj način događalo. Zato su oni koji su bili disciplinirani, oprezni, i brzo reagirali, a i dalje zadržali sve zaštitne mjere, ipak prošli s manjim brojem žrtava i posljedica, i kako vidimo ostaju zatvoreni. Ne bez razloga, nego jer su pojmili ozbiljnost situacije.

Komentari
Sve vijesti