Gostovanje Nu2

Ravnatelj Ružić: Standardi i digitalizacija nužni su za reformu zdravstva

Autor: Nađa Berbić
event 25.04.2021.
prof.dr.sc. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka, foto: Boris Kovačev/CROPIX

U emisiji HRT-a Nedjeljom u 2 gost je bio prof. dr. Alen Ružić ravnatelj bolnice u regiji koja je u EU najgora po broju oboljelih, ali po stopi umrlih najbolja, u rangu najboljih EU sveučilišnih klinika.

Nemam ambicija biti ministar zdravstva, ustvrdio je ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Alen Ružić, gostujući kod Aleksandra Stankovića u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT 1. Uz to što je ravnatelj bolnice, sveučilišni profesor, član Rektorata, a radi i kao kardiolog te paralelno radi na nekim EU projektima i na ključnoj fazi izgradnje nove bolnice u Rijeci, prof. Ružić smatra da bi trebao zaokružiti projekte kojima se bavi.

Odgovore na pitanja o tome treba li i tko odgovarati za neuspjeh platforme CijepiSe, o radu ministra Beroša i o tome je li se u pandemijskoj krizi zdravstveni sustav uspješno postavio, Ružić nije izravno odgovorio, ali se osvrnuo na pitanje voditelja kako ne bi bio na ravnateljskoj poziciji da nije član HDZ-a. Član HDZ-a a kako je rekao, postao je 2017. godine kada mu se učinilo da dolazi vrijeme jednog europskog ozračja i transparentnijeg te efikasnijeg političkog djelovanja i kroz premijera Plenkovića jer je i time htio pokazati da želi podržati takve promjene.

Što se tiče činjenice da su ravnatelji i upravna vijeća pripadnici političkih stranaka na vlasti, Ružić je rekao kako u konačnici ravnatelje državnih ustanova, kakva je KBC Rijeka, potvrđuju ministar zdravstva i Vlada, pa je uobičajeno da svoje predstavnike postavljaju na pozicije upravnih vijeća i ravnateljska mjesta.

Povjerenje obiteljskim liječnicima

Također, zašto bih ja za tu poziciju bio manje sposoban ako sam član HDZ-a, upitao je Ružić, koji smatra da je na svim pozicijama na kojima profesionalno radi ili ih je obavljao, ključno kakve je rezultate ostvario, a oni su konkretni. 

PGŽ je europska regija trenutno s najgorim stanjem kad je u pitanju broj oboljelih od COVID-a, ali s najmanjom stopom umrlih koja odgovara vodećim europskim sveučilišnim bolnicama, istaknuo je Ružić koji je u nedostatku ključnog kadra za COVID odjele, anesteziologa, uveo video monitoring pacijenata čije stanje prate dvije specijalistice kardiologije kako bi svi teški pacijenti imali odgovarajuće praćenje i po potrebi intervenciju. Rijeka je, također, prva uvela post COVID odjel te u suradnji s Talassoterapijom Opatija uz dnevno oko 220 ili 210 bolesnika u KBC-u, one koji još trebaju bolničku skrb, ali su izašli iz kritične faze još najmanje 20-tak pacijenata zbrinjava u opatijskoj ustanovi.

Kirurški program zbog izrazitog opterećenja anesteziologa, smanjen je za 40 posto, pa se zbrinjavaju onkološki i drugi hitni bolesnici, dok hladni pogon stoji. No, KBC Rijeka je jedina bolnica tog ranga za 3 županije, pa se u nju slijevaju svi stanovnici kojima je nužna bolnička pomoć. Zadovoljan je činjenicom da se mijenja percepcija primarne zaštite i vraća se povjerenje obiteljskim liječnicima koji dobro nose teret pandemijske krize. 

Racionalna reorganizacija

Za reformu zdravstva koju očekuje, Ružić je istaknuo nužnost digitalizacije i standardizacije pokazujući primjer kako se na nabavi može uštedjeti. Dosad su se inventure bolničke ljekarne obavljale jednom godišnje, sada se rade uz uvođenje digitalizacije svaka 3 mjeseca. Cilj je znati gdje je otišla baš svaka tableta i izdana doza lijeka, što već sad pokazuje potencijalne uštede izbjegavanjem moguće neracionalnosti, a to se može odnositi na čitavu nabavu. Standardizacija je bitna, prema Ružićevu mišljenju, jer u nekim dijelovima Hrvatske imamo 0,3 specijalista na određen broj stanovnika, a u drugima 35, što govori o neravnomjernosti zaštite. Ružić tvrdi da u sustavu od svake bolnice na najvišim razinama,  ima mjesta za promjene i reforme, kada sve bude digitalizirano, katalogizirano što se sve gdje radi, nabavlja i kamo odlaze sredstva i kad se sustav reorganizira racionalno. 

Oko COVID bolesti složio se s voditeljem Stankovićem da jedna od opsežnijih studija sugerira kako vitamin D, omega 3 kiseline i probiotici smanjuju mogućnost zaraze COVID-om, no, Ružić kaže kako je studija u fazi kada ti zaključci moraju biti potvrđeni što sugerira još jednu razinu znanstvene potvrde, a kako još uvijek nema nikakvih potvrda o djelovanju C vitamina na COVID. Svojim bolesnicima ipak ga preporučujemo, kazao je Ružić, jer je to dostupan i dobar imunomodulator koji nikome ne šteti, a dobar je antioksidans. Premda ona još ne jenjava, očekuje smirivanje pandemije s najavama premijera da je osigurao 3,1 milijuna doza cjepiva pa će se proces cijepljenja jako ubrzati.

Komentari
Sve vijesti