PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA U ŽENA

Nakon menopauze raste rizik za nastanak moždanog udara

Foto: Dr. Slavka Bogdan, Medikol

Moždani udar vodeći je uzrok mortaliteta i invalidnosti u svijetu. Čak 80% moždanih udara može se spriječiti.

Najučinkovitija strategija za smanjenje učestalosti moždanog udara je prevencija, a označuje postupke koji se poduzimaju da bi se spriječio nastanak moždanog udara.

U sklopu prevencije moždanog udara primjenjuju se sljedeći postupci:

  1. Potrebno je djelovati na čimbenike rizika povezane sa stilom/načinom života u svrhu otklanjanja nezdravog stila života i promoviranja zdravog načina života
  2. Liječiti bolesti koji su čimbenici rizika za nastanak moždanog udara
  3. U slučaju moždanog udara propisuju se određeni lijekovi u cilju sprečavanja ponovljenog moždanog udara
  4. U slučaju znatne stenoze karotidnih arterija pristupa se kirurškom liječenju karotidne stenoze

Među čimbenicima rizika za nastanak moždanog udara razlikujemo one na koje ne možemo utjecati,  a to su dob spol, rasa, naslijeđe. 

Dr. Slavka Bogdan, specijalistica neurologije i subspecijalistica neuromuskularnih bolesti u Poliklinici Medikol

Među čimbenicima rizika na koje možemo utjecati razlikujemo:

  1. povezane s načinom života: to su pušenje, tjelesna neaktivnost, pretilost, nezdrava prehrana, uporaba oralnih kontraceptiva, hormonska nadomjesna terapija 
  2. bolesti i bolesna stanja: to su hipertenzija, srčane bolesti (osobito fibrilacija atrija i ostale srčane aritmije), znatna stenoza karotidnih arterija, diabetes mellitus, povišen kolesterol, vaskulitisi, anemija srpastih stanica

Treća su grupa čimbenici na koje se možda može utjecati: to su migrena, alkoholizam, zlouporaba droga, apneja tijekom spavanja, hiperkoagulabilnost, stres, metabolički sindrom.

U ženskoj populaciji nakon menopauze raste rizik za nastanak moždanog udara. Prosječni životni vijek žena je duži, a posljedica toga je da žene u starijoj životnoj dobi u apsolutnom broju češće oblijevaju od moždanog udara. Žene s moždanim udarom češće imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu  nego muškarci. 

Rizik za nastanak moždanog udara povećan je u žena koje uzimaju oralne kontraceptive s visokim sadržajem estrogena. Dokazano je da uzimanje oralnih kontraceptiva povećava rizik za nastanak moždanog udara u žena koje imaju i druge čimbenike rizika (žene starije od 35 godina, hipertenzija , pušenje). 

U žena s preboljelim moždanim udarom ne preporuča se uzimanje postmenopauzalne hormonske terapije. 

Moguće je da je migrenska glavobolje, osobito migrena s aurom povezana s povećanim rizikom za moždani udar u žena koje su mlađe od 55 godina. Nije dokazano da je migrenska profilaksa korisna za redukciju rizika za moždani udar, osim za smanjenje učestalosti migrenskih napadaja.

Kako spriječiti moždani udar?

Kako bismo spriječili moždani udar treba poticati zdrav način života: nepušenje, odnosno prestanak pušenja, 3 do 4 puta tjedno umjerene do jako intenzivne aktivnosti (aktivnost umjerenog intenziteta definira se kao dostatna za početak znojenja ili zamjetan porast pulsa, npr. brzo hodanje 30 min, trenažni bicikl), smanjivanje prekomjerne i održavanje poželjne tjelesne mase, primjena zdravih načina prehrane (veće količine voća i povrća u prehrani, smanjiti unos zasićenih masnoća, kolesterola, soli i crvenog mesa, tzv. mediteranska dijeta), savjetovati pijenje 1 do 2 alkoholna pića dnevno (npr. crno vino do 1 dl dnevno), osobe koje ne piju ne treba poticati na pijenje alkohola,  sprječavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića. 

U hipertoničara treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. barem niže od 140/90 mmHg, odnosno niže od 130/80 mmHg u dijabetičara. 

U bolesnika s povišenim vrijednostima kolesterola treba savjetovati dijetu i početi terapiju statinima, te održavati kolesterol niže od 5 mmol/l, a LDL-kolesterol niže od 3 mmol/l.

U dijabetičara treba održavati vrijednosti šećera u vrijednostima što bliže normalnim . U bolesnika s fibrilacijom atrija  treba ordinirati antikoagulanse. U bolesnika sa znatnom stenozom karotidnih arterija (˃70%) treba savjetovati kirurško liječenje.

Pandemija i moždani udar

COVID-19  je nezavisni rizični čimbenik za moždani udar te se smatra da je rizik za moždani udar sedam puta veći u odnosu na infekciju gripom. Moždani udar također povećava rizik za teži oblik infekcije COVID-19. 

Mogući mehanizmi razvoja kardiovaskularne bolesti i moždanog udara u bolesnika s COVID-19 infekcijom su: direktna invazija virusa u mozak, hiperkoagulabilno stanje (povećan fibrinogen, D-dimeri, feritin, često i drugi protrombotski faktori), endotelijalna disfunkcija (virus se veže na ACE-2 receptor na endotelu stijenke krvnih žila i izaziva upalu ili endotelitis što je izrazito protrombotsko stanje), citokinska oluja, kardioembolija (kod Covid-19 infekcije može doći do oštećenja srčanog mišića s posljedičnom aritmijom ili stvaranjem ugrušaka unutar srčanih klijetki), hipoksija.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji incidencija svih moždanih udara iznosi 1,4-8,7 %. Rizik moždanog udara je značajno veći u težih oblika COVID-19 infekcije, gdje on iznosi 5-6 %. Srednje teški oblici imaju incidenciju 1-3%. Simptomi samog moždanog udara razvijaju se u prosjeku otprilike osmi dan bolesti (6,3-11,6 dana). Također, pokazano je da je učestalost moždanog udara velikih krvnih žila mlađih osoba (do 52 god.) sedam puta veća u odnosu na stanje prije epidemije, što je očito posljedica kardioembolije, a potencirano hiperkoagulabilnim stanjem. Dakle, povećana je incidencija okluzija velikih krvnih žila, češće su multiple okluzije velikih krvnih žila. Povećana je incidencija tihih moždanih udara zbog mikrotromboze. Veći je broj težih moždanih udara s većim invaliditetom kod otpusta. Također, povećan je broj  smrtnih ishoda bolesnika liječenih u bolnici, prema nekim studijama  mortalitet je devet puta povećan u odnosu na bolesnike bez COVID-19 Infekcije.

Rizik moždanog udara u žena s COVID-19 infekcijom je veći iz više razloga: 

  • žene su češće njegovatelji, sklone zanemarivanju vlastitih potreba 
  • socioekonomske posljedice lock-downa (ekonomska ovisnost, obiteljsko nasilje, udaljenost (ruralna područja), potres…) 
  • češće žive same (izolacija, veći stres, depresija)
  • kolebljivost zbog straha od COVID-19 infekcije
  • simptomi moždanog udara u žena su često neprepoznati, nespecifični
  • češća su protrombotska stanje ( češća fibrilacija atrija)
  • spolo-specifični rizični čimbenici za moždani udar: disekcije krvnih žila, protrombotska stanja vezana uz trombozu venskih sinusa, moždani udar uz migrenu – to su sve stanja s povećanim rizikom za moždani udar u žena
Komentari
Sve vijesti