s proljećem stižu i opasnosti

Krpelji mogu izazvati upalu mozga i Lyme boreliozu koja se teško prepoznaje

Autor: Redakcija
event 13.03.2021.
Shutterstock

Kada su zaraženi krpelji u pitanju, osobito kritičnima se smatraju područja sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske, odnosno, između Save i Drave (okolica Zagreba, Čakovca, Varaždina, Bjelovara i Križevaca).

S proljećem stižu i krpelji, koji prenose dvije opasne bolesti – krpeljni meningoencefalitis i Lyme boreliozu, odnosno, Lajmsku bolest. Ključna je prevencija koja uključuje dobru zaštitu i cijepljenje.

Više od 400 slučajeva Lyme borelioze

Zaraženih krpelja ima tijekom cijele godine, no njihova aktivnost počinje krajem ožujka, kada počinju bosti kako bi se prehranili. Iako većina krpelja ne prenosi zarazu, uvijek se može dogoditi na netko naleti baš na jednog zaraženog. Valja znati da krpelji ne lete, ne skaču i ne padaju sa stabala, već mirno i spremno čekaju na vrhu trave ili na kraju grančice grma da “žrtva” prođe dovoljno blizu, kako bi se za nju zakvačili svojim nožicama. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje kod nas bude od 10 do 40 slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa te više od 400 slučajeva Lyme borelioze.

Infekcija moždanih ovojnica

Krpeljni meningoencefalitis je akutna virusna infekcija moždanih ovojnica i moždanog tkiva. Prvi simptomi koji sliče simptomima gripe (povišena tjelesna temperatura, opća slabost, glavobolja, bolovi u različitim dijelovima tijela, povraćanje) javljaju se nakon tjedan do dva od uboda krpelja. Ova prva faza najčešće traje četiri do pet dana. U najvećem broju slučajeva bolest završava ovim prvim stadijem, a samo kod trećine inficiranih pacijenata javlja se druga faza bolesti, koja slijedi nakon otprilike sedam do deset dana bez znakova bolesti. Druga faza najčešće započinje naglo vrućicom te simptomima upale mozga i moždanih ovojnica kao što su glavobolja, kočenje vrata, povraćanje, slabost mišića, vrtoglavica i pospanost. U najtežim slučajevima može doći do poremećaja disanja, poremećaja svijesti i smrti. Specifičnog liječenja za krpeljni meningoencefalitis nema, već se primjenjuju terapije za ublažavanje simptoma.

Znakovita crvena mrlja

Lyme borelioza je mnogo češća bolest koju prenose krpelji u našim krajevima i često ostaje neprepoznata. Prvu fazu bolesti karakterizira crvenilo kože koje se javlja u periodu od dva do čak trideset dana nakon uboda krpelja, u obliku okrugle mrlje jasno ograničene od okolne kože, najčešće bez popratne svrbeži i boli, a rijetko uz blago povišenu tjelesnu temperaturu. Nakon nekog vremena ova crvena mrlja počne u sredini blijediti i nalikuje na prsten. Ako se ne provede liječenje, promjene na koži mogu spontano nestati, ali nakon toga u drugoj fazi bolesti može doći do infekcije zglobova i unutarnjih organa, uključujući i živčani sustav. Bolest se u početku uspješno liječi antibioticima, a liječenje u kasnijim fazama bolesti manje je učinkovito.

Cijepljenje je dugoročna zaštita

Za one koji često borave u prirodi, poput šumskih radnika, planinara ili brdskih biciklista, najučinkovitija prevencija protiv krpeljnih bolesti je cijepljenje. Cjepivo se primjenjuje u tri doze, tako da se druga doza daje jedan do tri mjeseca nakon prve, a treća devet mjeseci do godinu dana nakon prve. Tako stvorena zaštita je dobra i traje tri do pet godina, ovisno o imunološkom odgovoru cijepljene osobe, nakon čega je potrebno docjepljivanje jednom dozom cjepiva.

Drugi oblik prevencije je dobra zaštita, što drugim riječima znači da kada ste u prirodi hodate označenim stazama i ne zavlačite se u grmlje i visoku travu. Odjeća bi trebala biti svjetlije boje, kako bi se krpelj lakše uočio, a hlače dugih nogavica uvučene u čarape, čizme ili visoke cipele. Također, odjeću i kožu je dobro poprskati repelentima (sredstvima koja odbijaju krpelje), s tim da morate paziti da ne dođu na sluznicu ili rane. I na kraju, kada se vratite iz prirode istuširajte se i dobro pregledajte svaki dio tijela, osobito pazuhe i prepone.

Ne mažite i ne gnječite krpelja

Nađete li krpelja, iznimno je važno ukloniti ga što prije i na pravilan način. Pincetom ga uhvatite što bliže njegovoj glavi i zatim ga lagano iščupajte. Ako zaostane dio rilca zabodenog u kožu, ne treba brinuti jer se uzročnici bolesti nalaze najvećim dijelom u zatku krpelja, gdje je pohranjena isisana krv. Ostatke krpelja u tom se slučaju možete izvaditi sterilnom iglom. Na kraju, mjesto gdje se nalazio krpelj treba premazati antiseptikom. Krpelje ne smijete gnječiti, niti premazivati bilo kakvim sredstvima, jer ga na taj način potičete da izluči svoj sadržaj zajedno s uzročnicima bolesti, što povećava rizik od infekcije.

Komentari
Sve vijesti