važnost majčina mlijeka

I majke koje imaju implantate u grudima mogu posve nesmetano dojiti

Autor: Romana Vukadin
event 20.03.2021.
Shutterstock

Dojenje je, to je već poznato, nezamjenjiv način prehrane novorođenčadi. Sve više žena u Hrvatskoj odlučuje se na ugradnju silikona u grudi, no i nakon takvih zahvata ove žene mogu dojiti bez ikakvih problema.

Implantati se, naime, uglavnom postavljaju iza žlijezda za dojenje, ili ispod prsnih mišića, što znači da oni ne utječu na stvaranje majčina mlijeka. Tek kod vrlo malog broja žena s implantatima se zna dogoditi da se stvara nešto manje mlijeka od onoga što je uobičajeno, ali kod većine nema baš nikakvih promjena. Mnoge žene koje su odlučile povećati svoje grudi implantatima pitaju se, razumljivo, postoje li opasnosti kada dođe do trudnoće. No grudi u trudnoći, a kasnije i kod dojenja, ionako mijenjaju oblik i veličinu, a sve zajedno ne utječe na njihovu funkciju proizvodnju mlijeka.

Trend u porastu

Eventualno ulogu mogu odigrati veličina umetaka i koliko su duboko usađeni, ali opet u kontekstu količine mlijeka. Hrvatski estetski kirurzi već su isticali u javnosti da je trend estetskih zahvata u porastu, a žene koje ugrađuju implantate su svih dobnih skupina te dolaze iz različitih društvenih slojeva. Dakle, zahvati povećanja grudi već neko vrijeme nisu rezervirani samo za žene s estrade ili one dubljeg novčanika, već se na njih masovno odlučuju i pacijentice prosječnih primanja. Utoliko je važnije istaknuti da sve te žene trebaju biti informirane o tomu da implantati nisu prepreka kod dojenja.

A da i majke sa silikonima mogu i trebaju dojiti, potvrđuje nam i dr. Željka Josić, ginekologica Opće bolnice “Dr. Ivo Pedišić” u Sisku.

Trend je takav da žene u Hrvatskoj danas sve više ulažu u vanjski izgled i odlaze na operacije povećanja grudi. No to nikako nije prepreka da jednoga dana doje svoje dijete.

dr. Željka Josić, ginekologica Opće bolnice “Dr. Ivo Pedišić”

Upornost je ključna

Treba im samo dati poticaj i uputiti ih. Smatram da bi i estetski kirurzi svojim pacijenticama, koje još nisu rađale, trebali objasniti da će moći jednoga dana dojiti bez obzira na implantate – kaže dr. Josić. ističe da dojenje nije jednostavno te da majke trebaju biti vrlo uporne. Jer mora proći određeno vrijeme da nauče koliko često dojiti dijete te da znaju prepoznati kada je beba gladna i žedna. Mnoge mame, kaže dr. Josić, na tom se putu obeshrabre i odustanu od dojenja. Također, mnoge misle da rade nešto krivo.

Shutterstock

– Zna se često dogoditi da majke, nekoliko dana nakon što su otpuštene iz bolnice, ponovno dođu kod nas jer dijete plače, nisu sigurne doje li na dobar način. Mi smo maksimalno otvoreni za informacije i dojilje u svakom trenutku mogu nazvati bolnicu i pitati za savjet. Općenito, iznimno je bitno da žene i nakon poroda imaju potporu od strane primalja, patronaže, ali i svoje obitelji – smatra dr. Josić.

Banka humanog mlijeka

Važnost dojenja svojim kampanjama maksimalno promiče i UNICEF, a u Hrvatskoj je aktivna i Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja. Majčino mlijeko ima sastav koji je idealno prilagođen rastu i razvoju djeteta te mu pruža imunološku zaštitu od respiratornih, crijevnih i alergijskih bolesti. Dojenje kao čin ima izrazito pozitivan utjecaj na psihičku stabilnost majke i djeteta te je ujedno najpraktičniji i posve besplatan način hranjenja. Osim što ima nemjerljivu dobrobit za razvoj djece, dojenje ujedno kod majki smanjuje učestalost raka dojke i jajnika te smanjuje rizik od endometrioze i osteoporoze. Krajem 2019. godine na KBC-u Zagreb je otvorena i prva Banka humanog mlijeka. Riječ je o projektu koji je ostvaren kao rezultat suradnje Ministarstva zdravstva i UNICEF-a, a na inicijativu Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja. U njemu se prikuplja darovano mlijeko, koje potom dobiva nedonoščad, bolesna djeca te sve one bebe koje iz nekog razloga njihove majke ne mogu dojiti.

Komentari
Sve vijesti